Karim Zaimović: Tajna džema od malina

    Byadmin
    In
    Oct 03, 2015
    Comments
    Knjiga koja govori o tome kako su sva velika dostignuća ljudske rase nastala pod utjecajem - malina
    GPS

    Rijetko kad ostanem bez riječi. Kada se to nekim čudom i dogodi, najčešći razlog je moja želja da previše toga kažem odjednom. U tom trenutku, roj misli u mojoj glavi učini da zanijemim. E sad, ne bih vas zamarala tim problemom da se ne radi o pisanju ove recenzije. Nakon pročitane ″Tajne džema od malina″, petnaest dana tražila sam način na koji bih prvo uobličila svoje nebrojene misli, a zatim i riječi o ovoj knjizi, o Karimu Zaimoviću, o ratu, Sarajevu, životu i smrti.

    Karim Zaimović imao je samo 14 godina kada je objavljen njegov prvi tekst o stripu. Već tada, kao veliki zaljubljenik u strip, isticao se svojim poznavanjem ″devete umjetnosti″. Prema riječima Miljenka Jergovića: ″Propisao je ozbiljno, oslobođen klinačkih i pubertetskih egzaltacija, odmah kao da i nema namjeru baviti se u životu ičim drugim osim stripom″. I, doista, strip je imao ogromnu ulogu u Karimovu bolno kratkom životu. Bio je svojevrstan autoritet za strip u BiH, a njegove su tekstove naručivale skoro sve bosanske novine. Umro je s 24 godine, u Sarajevu, na samom završetku rata, od posljedica ranjavanja granatom.

    U tim nesretnim ratnim godinama, nastajala je ″Tajna džema od malina″. Ova knjiga nikada nije trebala biti objavljena u ovoj formi, no nakon Karimove smrti, skupljena je njegova literarna ostavština i objavljena pod istim naslovom kao i jedna od priča. Knjiga se sastoji od jedanaest priča, od kojih svaka smješta Sarajevo u epicentar važnih svjetskih događaja. Zanimljivo je kad promotrite kontekst u kojem su priče nastajale i sam sadržaj priča – s jedne strane Sarajevo je usred ratnog vihora, pod okupacijom, a s druge strane, Karimovo Sarajevo iz priča je grad intriga, velikih svjetskih povijesnih tajni i misterija.

    Tako u priči ″Čovjek sa Šiljinim licem″ upoznajemo Jakoba Esalovića, čovjeka koji je rođen s deformiranim licem. ″Jakob Esalović bijaše čovjek od krvi i mesa, stvorenje što je iz majčine utrobe izašlo da na ovome svijetu spozna samo patnju, surovost i nerazumijevanje.″ Spletom groznih okolnosti, Jakob dospijeva do Los Angelesa gdje ga zapaža, ni manje ni više, Walt Disney koji po njemu stvara lik Šilje. ″Time se definira konačna i možda najveća bizarnost: lice jednog sudbinom mučenog čovjeka postalo je prototip za ličnost jednog crtanog tupavog smotanka.″

    U priči ″Čudo neviđeno″ Karim nam otkriva da je Sarajevom između 1913. i 1914. harao ″Sarajevski vampir″, koji se nekako oslobodio i nastavio harati Sarajevom tijekom rata! ″Tajna Nikole Tesle″, u biti formula oružja nevjerojatne snage ″čija moć počiva na krajnje jednostavnim zakonima fizike″, zagubila se upravo u Sarajevu. Onaj tko ju pronađe, u rukama ima ključ za završetak rata!

    U pričama se pojavljuju štakori na kojima su SS-ovci izvodili pokuse iz genetskog inženjeringa, podivljale europske krave, najveća remek-djela slikarstva skrivena u Sarajevu, ali i genetički otisci nacističkih vođa, pa i samog Hitlera.

    Priča ″Tajna džema od malina″ otkriva doista impresivnu tajnu o razvoju ljudske rase. Ne biste vjerovali, no maline zauzimaju ključno mjesto u povijesti svijeta, toliko ključno da nam je to uporno zataškavano! Razočarat ću vas podatkom da su maline kakve poznajemo samo imitacija pravih malina nevjerojatnih svojstava. ″Prava malina, onakva kakvu je pamte naši preci, jeste sveta biljka, plod u kojem je srž ravnoteže ljudske duhovnosti i prirode. Kontrolirano uzimanje maline nadahnjuje svijest i otvara nam neslućene vidike.″

    Egipatske piramide, piramide Indijanaca u južnoj Americi, zlatno doba grčke kulture... sva velika dostignuća ljudske rase nastala su pod utjecajem malina. Ratovi su se kroz povijest vodili između ″malinaša i antimalinaša″, a legenda o Svetom gralu u biti je formula pravljenja džema od malina. Pitate se zašto se vodio rat na našim prostorima krajem prošlog stoljeća? ″Navodno, jednom prilikom Tito je džemom slabije kvalitete poslužio tadašnjeg generala Franju Tuđmana, radi čega je ovaj oficir dobio višednevnu, iscrpljujuću dijareju. Tada se, kažu priče, Tuđman zavjetovao da će kad-tad dokinuti Titovu Jugoslaviju.″ Ne mogu vas ne pitati, zar ovo nije genijalno!?

    Meni najdirljivija priča je ona zadnja, bez naslova. U toj priči, Karim je doslovno predvidio svoju smrt. U priči, jedan novinar koji se, eto slučajno, zove Karim Zaimović, pogiba u radijskom studiju od neprijateljske granate. Priča (i knjiga) završava, neću reći rečenicom, već ovim nizom riječi: ″To je bio kraj emisije, osamnaeste emisije ‘Josif i njegova braća’, u kojoj je″

    Bez točke, bez ijednog znaka interpunkcije. Čitajući i istodobno znajući za sudbinu ″pravog″ Karima Zaimovića, taj niz riječi ostavlja strašan utisak. Još sam pod dojmom tog niza riječi, jer on savršeno jasno i okom vidljivo prikazuje stvarni naprasni Karimov odlazak.

    ″Svijet je jedno veliko tkanje, i u njemu je sve slučajno. Ne postoje zakonitosti, ne postoje pravila. Slučaj je ono što određuje mjesto svakog od nas. U tom tkanju mi smo niti i čvorići, linije koje se neshvatljivom logikom, u kojoj možda i ima reda, ali je on od više vrste, linije koje se, dakle, stalno susreću i razilaze, upliću i raspliću. Ponekad u tom stalnom izatkavanju bude ravnoteže. Jer ni jedna se nit ne može zategnuti i uplesti dok se neka druga ne rasplete i otpusti. Ali, kao što smo rekli, slučaj je ono što određuje takve stvari.″

    Na tragu toga, ja ću reći ovako: da nije bilo Karima, ne bi bilo ovih priča. Da nije bilo ovih priča, ne bismo saznali sve ove nevjerojatne tajne. Prvenstveno ne bismo saznali za tajnu džema od malina. Sad kad ju ipak znamo, možemo se suprotstaviti ″antimalinašima″ i krenuti u potragu za tajnom o pravljenju tog božanstvenog džema. Možda ipak imamo šansu saznati kakvog su okusa prave maline, za razliku od ovih današnjih, kako se čini, bezukusnih hibrida.

    Dora Kršul, najbolje knjige

  • CITYLIGHT