Napeti odnosi Konzuma i dobavljača u BiH: Novac čekamo i do 180 dana

    Byadmin
    In
    Apr 03, 2017
    Comments
    Napeti odnosi Konzuma i dobavljača u BiH: Novac čekamo i do 180 dana
    BiH

    Problemi u kojima se nalazi Agrokor kao i niz vezanih firmi u Hrvatskoj poput Konzuma, Leda i drugih u velikoj mjeri brine i kompanije u BiH. 

    Konzumov centar u Sarajevu FOTO: ARHIV

    <div class="slika-velika" "="" style="box-sizing: border-box; color: rgb(30, 30, 30); display: inline-block; width: 712.813px; height: auto; font-family: &quot;Open Sans&quot;, Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 13px;">

     

    Vlasnik jednog od većih dobavljača za Konzum, ali i druge velike trgovinske lance u BiH, za Faktor otkriva da su njegova firma, ali i mnoge druge slične kompanije kao i sami proizvođači, u stalnoj komunikaciji sa Konzumom u BiH.

    - Svi čekaju neki rasplet situacije. Niko se ne usuđuje dati egzaktan odgovor po pitanju saradnje i plaćanja dospjelih obaveza. Ima tu stanovitih problema, uvijek ih je i bilo kroz otežano plaćanje. Ali sad je situacija pogoršana po principu spojenih posuda zbog problema u Hrvatskoj. Ono što pak treba znati je da sve probleme koje imamo u odnosu sa Konzumom i način na koji radimo sa ovim lancem, imamo i sa većinom drugih velikih trgovinskih lanaca u BiH i tu nema značajne razlike – ističe naš sagovornik koji zasad ne želi javno istupiti u iščekivanju konačnog raspleta situacije.

    Rokovi plaćanja

    Navodi da će nova uprava Agrokora zasigurno poduzeti neke korake prema kćerci firmi u BiH, te da će dobiti određene upute i instrukcije. Rokovi plaćanja su "rak-rana" za dobavljače u koje spadaju veliki distributeri i proizvodne firme.

    - Sam rok plaćanja ovisi od vrste robe. Nije isto da li je roba visoko obrtna ili je naprimjer neka hemija. S druge strane, tu je i stvar individualnog odnosa sa trgovinskim lancima gdje velike proizvodne firme mogu možda izdejstvovati dobijanje mjenice ili neke druge bankarke garancije, što nije slučaj sa malim firmama. Rokovi plaćanja idu i do 180 dana, ovisno o tome kako je ko ugovorio. Oni taj novac onda koriste za neke druge potrebe, ali to nema veze ni sa nekim zakonom ili moralom. Konzum hljeb kupi i proda, višak vrati dobavljaču koji novac za to dobije nakon što još 200-300 puta dostavi hljeb. To je posljedica stanja u državi i tom sektoru i jasno je da distributeri kao i sami proizvođači finansiraju Konzum, ali i ostale velike trgovinske lance – rekao je naš sagovornik.

    Tračak nade za redovnije plaćanje je bio i Zakon o finansijskom poslovanju koji se u FBiH počeo primjenjivati od 1. januara 2017. godine. Ovim zakonom je propisano da je rok za plaćanje 30 dana ako nije posebno ugovoren između dvije strane. Rok plaćanja dvije strane mogu ugovoriti do 60 dana, a ako ugovaraju duži rok plaćanja, koji nikako ne može biti duži od 360 dana, dužnik je obavezan izdati povjeriocu neopozivu bankarsku garanciju naplativu na poziv bez prigovora ili avaliranu mjenicu.

    - Sve je to fino zamišljeno sa zakonskog okvira, i inspekcije mogu djelovati na osnovu toga jer su propisane kazne kako za firme tako i za odgovorna lica. Mi smo obavijestili svoje kupce, odnosno niz trgovinskih lanaca, o tome da ne možemo stavljati u ugovoru odredbu o roku plaćanja dužem od 60 dana ako nemamo bankarske garancije. Ali niko nije želio dati bankarsku garanciju, a pojedini traže i da im damo dodatni popust ako budu plaćali u zakonski predviđenom roku – kazao je naš sagovornik iz distributerske kompanije.

    Potrebna aktivna uloga države

    Ne krije razočarenje činjenicom da se u BiH država nije aktivnije uključila u problematiku Konzuma pogotovo imajući u vidu činjenicu da je premijer FBiH Fadil Novalić kazao da Konzum dobavljačima duguje više od 450 miliona KM.

    - Mi ne želimo da Konzum propadne jer onda će propasti niz firmi vezanih za taj finansijski lanac od proizvođača, distributera i niza drugih. S druge strane, u BiH je na sceni monopol dva trgovinska lanca. Nekad je bilo bolje kada su na tržištu bili prisutni i Drvopromet, Mercator, Interex i niz drugih. Bila je to tržišna utakmica koja je donosila korist kako potrošačima tako i dobavljačima jer nisu bili vezani samo za jedan lanac – navodi sugovornik koji kritizira Konkurencijsko vijeće BiH koje je to dopustilo, ali i Vanjskotrgovinsku komoru BiH za inertnost u ovoj situaciji a što je indikativno činjenicom da u okviru ove institucije postoji Udruženje trgovaca ali ne i Udruženje dobavljača.

    izvor:faktor.ba

     

  • CITYLIGHT