ORGANSKA PROIZVODNJA – Potencijal za budućnost Bosne i Hercegovine

    Byadmin
    In
    Apr 03, 2017
    Comments
    ORGANSKA PROIZVODNJA – Potencijal za budućnost Bosne i Hercegovine
    BiH

    Organska proizvodnja je prema mišljenju mnogih ono čemu bi se BiH trebala okrenuti, mogli bismo da proizvodimo razno voće, povrće, začinsko i ljekoviti bilje.

    Neki proizvođači su već uspješno krenuli u tu priču, ali je potrebno da se mijenja svijest ljudi o značaju organske hrane i onome šta ona znači. 

    Misiju o promociji zdrave okoline i organske hrane ima i Udruženje građana “Zdrava zemlja”.

    Jedan od njihovih ciljeva jeste i podizanje svijesti kod ljudi o potrebi i značaju korištenja organske hrane od strane svakog pojedinca, te promocija zdrave ishrane koja je osnovna i prva predispozicija za zdrav život pojedinca.

    Fahrudin Dino Njemčević, volonterski pomaže razvoju ogledne eksperimentalne  organske bašte u selu Ilovice pored Trnova koju je pokrenulo Udruženje „Zdrava zemlja“, a stalno je zaposlen kao poljoprivredni proizvođač  od 2001. godine na svojim plantažama u Ključu gdje pod brendom „HERBA EKO“ proizvodi priznate zdrave proizvode.

    „Organska proizvodnja na farmi-plantaži HERBA EKO započela je 2001/2002. godine, a uzgoj se obavlja u Bosanskoj Krajini, okolina grada Ključa – 250 km udaljeno od mjesta življenja tj. Sarajeva. Dva su razloga što sam se odlučio baviti ovim zanimanjem. Prvi je skloniti se iz ružne urbane svakodnevnice, a drugi je raditi nešto zdravo i korisno za sebe, druge ljude i za prirodu. Prvu godinu i po sam se bavio uzgojem i proizvodnjom sirovine. Ubrzo sam se odlučio na preradu, pakovanje i finalni proizvod izbaciti na tržište. Uzgoj sam započeo sa 1,5 dunuma i tri kulture (heljda, melisa i nana), a sada je uzgoj na 20 dunuma i 25-30 finalnih proizvoda“, rekao je za BUKU Fahrudin Dino Njemčević.

    EDUKACIJA, EDUKACIJA, EDUKACIJA

    Dino se prisjeća da je prvo vrijeme proveo u sopstevnoj edukaciji, pa je nakon toga edukovao ljude oko sebe, javnost, konzumente.

    „Edukacija je išla kroz predavanja, seminare, putem sajmova (u zemlji i inostranstvu), putem medija – TV, radio, novine, internet portali. Prvih par godina imao sam finalne proizvode u manjim količinama i prodaja je išla teško, ali već nakon 4-5 godina pronalazio sam tržište i počeli su me prepoznavati na tržištu tj. brend HERBA EKO, kojem sam odlučio napraviti zaštitu intelektualnog vlasništva-žiga (R), kao i od druge godine proizvodnje, pa do danas međunarodni certifikat za organsku proizvodnju“, objašnjava Njemčević. Dodaje da je HERBA EKO danas zastupljen na tržištu u specijaliziranim prodavnicama organske hrane, eminentnim apotekama, hotelijerstvu i ugostiteljstvu, a sve u renomiranim objektima u Bosni i Hercegovini.

    „Prodaja je dobra i mogla bi biti i bolja da imamo veće količine proizvoda koje potražuju i iz inostranstva. Razlog za nedovoljne količine je problem radne snage. Povremeno me angažuju na projektima organske proizvodnje, edukacije stanovništva i razvoja organske poljoprivrede u ruralnim sredinama u svrhu povratka i održivog opstanka stanovništva, itd“, ističe Dino i kao pozitivan primjer navodi svoj volonterski angažman na projektu organske bašte Ilovice-Trnovo. Ogledna organska farma Ilovice služi kao trening centar i za hobi, a ne bavi se prodajom za sada. Prije 2 godine su radili Malu školu organske prouzvodnje, a nešto slično planiraju i za ovu godinu.

    Foto: Privatna arhiva

     

    „Tu sa grupom entuzijasta iz Sarajeva i Trnova pokušavamo ljude motivisati da se bave organskom poljoprivrednom prozvodnjom. Oni su pokrenuli web sajt i FB stranicu ORGANSKO sa željom da javnosti što više približe i proizvođače i pozitivne primjere iz ove oblasti“, objašnjava on.

    POTRAŽITE ORGANSKO VOĆE I POVRĆE



    Dino ispred Udruženja „Zdrava zemlja“ kaže da je pitanje organske hrane jednako pitanju očuvanja zdravlja i produženja životnog vijeka.

    „Sa socio-ekonomskog aspekta proizvodnja organske hrane je u većini slučajeva naklonjena i bliska individualnim poljoprivrednim proizvođačima, što je u našem društvu značajan faktor za zapošljavanje odnosno sticanje materijalne dobiti za porodice koje žive u ruralnim krajevima i koje nisu u mogućnosti, s obzirom na obrazovni i teritorijalni aspekt, da nađu posao u urbanoj sredini, a što je i dobro radi održanja u mjestu življenja i bavljenja proizvodnjom hrane. Ovome treba dodati da je današnja individualna proizvodnja u Bosni i Hercegovini na jako niskom nivou razvoja, čime je domaća proizvodnja općenito hrane oskudna, pa smo prinuđeni na uvoz iste“, kaže Fahrudin Dino Njemčević.

    Voće i povrće koje se često nađe na našim trpezama je nepoznatog porijekla, šprica se, a naš sagovornik preporučuje da potražimo organsko voće i povrće u specijalizovanim marketima ili posebnim odjelima mega i super-marketa, sa provjerom organskog certifikata u proizvodnji.

    Foto: Privatna arhiva

    Našeg sagovornika smo pitali da li su ljudi svjesni važnosti organske hrane i da li se kod nas cijeni organska proizvodnja?

    „Pitanje da li su ljudi svjesni jednako je tome da kod nas postoji općenito nedostatak svijesti o zdravlju, a onda i o zdravoj ishrani. Naš čovjek ne odlazi preventivno kod ljekara na preglede pa ni kad oboli, a tek kako da se hrani preventivno organskom hranom kako bi spriječio nastanak bolesti i gubitak imuniteta, a sve je to veliki razlog neinteresa državnih ustanova i institucija da educira svoje stanovništvo i općenito da se ne bavi brigom o zdravlju, pa i načinu ishrane građana ove zemlje. Samim nedostatkom svijesti, kod nas izostaje u velikoj mjeri i cijenjenje bavljenja organskom proizvodnjom, a nažalost posebno kod odgovornih u nivoima vlasti i obrazovnim ustanovama“, ističe on i dodaje da je promjena moguća jedino kroz edukaciju.



    Živimo u teškim vremenima, a organska hrana je često skuplja od namirnica koje možemo naći u prodavnicama i marketima, pa većinu ljudi zanima kako da jeftinije prođu kad je ishrana u pitanju, a Fahrudin Dino Njemčević ima i nekoliko savjeta na tu temu:

    „Postoji više prijedloga i više rješenja. Prvi je da svaki čovjek koji ima imalo zemlje ili se bavi poljoprivredom, samo uz malo više rada izbjegava stavljati hemikalije, što nažalost nije praksa na selu, iako se sami hrane tom proizvedenom hranom. A drugi, pa da bude zasad i završni prijedlog, jeste da je opštepoznato to da mi kao nacija jedemo više nego što je potrebno, pa kada bismo jeli 20-30 % manje a kvalitetnije – organsko, dobili bismo istu cijenu odnosno utrošak za ishranu, jer za taj navedeni procenat, toliko je u prosjeku i skuplja organska od konvencionalne hrane“, ističe on.

    Njemčević napominje da je organsko samo što je certificirano, ali VALIDNIM CERTIFIKATOM. Takav certifikat ima i brend na kojem on radi, koji ima i tradiciju i mogućnost provjere da su deceniju i po certificirani certifikatom tijela OK – Organska kontrola.

    BiH ima prelijepu prirodu i zdravu zemlju, pa se postavlja pitanje može li organska proizvodnja biti budućnost ove zemlje.

    „Duboko sam uvjeren i isto toliko želim, a i već činim na tom planu, da Bosna i Hercegovina, ako išta ima kao potencijal za budućnost, to je organska proizvodnja. Sticajem okolnosti, do sada, usljed odavno nerazvijene poljoprivredne industrije, te ratnog i postratnog doba, nismo imali priliku kontaminirati-zagaditi većinu našeg zemljišta, pa nam preostaje SAMO da iskoristimo već tu Bogom datu investiciju i SAMO proizvedemo finalne proizvode, da li kao samonikle ili uzgojene u biljnoj ili animalnoj proizvodnji. Ako možemo proizvesti organsku biljnu hranu, onda zasigurno istom hranom možemo hraniti životinje i time ostvariti animalnu organsku proizvodnju. Zaboravimo na nekadašnju tešku industriju, mašinsku i motornu proizvodnju, okrenimo se oko sebe i pogledajmo i vidjećemo šta nas okružuje i šta nam je raditi – NETAKNUTA PRIRODA“.

    Naš sagovornik kaže da u BiH najbolje uspijeva autohtono voće i povrće koje bismo trebali gajiti i uzgajati, a za to nam ne treba nikakva pomoć, ni od drugih, ni od stranaca.

    Proizvodi Eko Herba

    Ulaganja u organsku proizvodnju nisu velika, jer ono najvrijednije imamo- a to je zemlja.

    „Za najveće ulaganje u organsku proizvodnju u Bosni i Hercegovini se već pobrinuo dragi Bog. Sljedeće je nezaposlenost i nizak životni standard (nepotreban uvoz radne snage), i sljedeće, kao otprilike jedna četvrtina investicije je inicijalna, ne velika, investicija u materijalnim sredstvima od strane države, uz edukativni aspekt i permanentno praćenje investicijom proizvođača početne 3-4 godine, što bi dalo za rezultat minimalnih 50-60% uspješnih proizvođača. Uz ovo bih dodao, sa dobrom pojedinačnom provjerom proizvođača, dodjelom ne izrazito velikih podsticaja, i u tih navedenih par godina garantovan poticaj u slučaju vremenske nepogode“, ističe Fahrudin Njemčević.

    On kaže da njegovo iskustvo pokazuje da se u roku od 4-5 godina može postati uspješan proizvođač organske hrane, koji će moći uzvratiti državi dobrim dijelom zadovoljenjem potreba stanovništva i velikim smanjenjem uvoza hrane, i to pogotovo nekvalitetne kakva uglavnom i jeste na našim tržnicama.

    Za kraj našeg razgovora, Njemčević kaže da on lično vjeruje u proizvodnju organske hrane, u ishranu organskom hranom, a rezultat je ostvarena materijalna i zdravstvena dobit.

    buka

     

  • CITYLIGHT